EU za turizam

Narodno pozorište

NARODNO POZORIŠTE

Kao jedna od najvažnijih kulturnih i umetničkih institucija, Narodno pozorište zauzima posebno mesto u kulturnom nasleđu čitave Srbije. Za njegovo osnivanje treba zahvaliti knezu Mihailu Obrenoviću, koji je doneo odluku da se Pozorište izgradi. Želja za teatrom u Beogradu je bila ogromna, jer se pozorišni život već decenijama razvijao na prostorima Srbije.  Tako je, 1868. godine, postavljen kamen temeljac ovom velelepnom zdanju. Iako je knez Mihailo ubrzo ubijen u atentatu, to nije sprečilo da se projekat izgradnje nastavi. Nekoliko meseci posle nemilog događaja, odigrala se i prva predstava i to u čast osnivača. Zajedno sa Narodnim muzejom i Spomenikom knezu Mihailu, Narodno pozorište učinilo je Trg republike centrom Beograda.

Zgrada Narodnog pozorišta je nakon svoje izgradnje, uz Kapetan Mišino zdanje predstavljala najveću i najreprezentativniju palatu Beograda i Srbije. Izgradnja objekta započeta je 1868. godine prema projektu arhitekte Aleksandra Bugarskog. Originalni izgled objekta koji je odnosom masa, horizontalnom i vertikalnom podelom fasada upućivao na sličnosti sa dvadesetak godina ranije izgrađenim milanskim pozorištem La Scala, više puta je u svojoj dugoj istoriji trpeo izmene.

Projektom arhitekte Josifa Bukavca u periodu od 1911‐1922. izmenjena je prvobitna klasicistička koncepcija objekta i tako je njena prvobitna pročišćenost i harmoničnost zamenjena naglašenim neobaroknim izgledom fasade. Na glavnoj fasadi ulazno pročelje postaje glavni motiv koji dodatno ističu dve ugaone kule za stepenište.

Tokom bombardovanja u Drugom svetskom ratu zgrada je pretrpela velika oštećenja. U potpunosti je porušeno gledalište i glavna pozornica. Projekatom arhitekte Gojka Todića i Dragana Gudovića usledila je njihova potpuna rekonstrukcija krajem 1941. godine i tom prilikom je celokupni arhitektonski izraz objekta doživeo transformaciju. Glavno pročelje je postalo znatno svedenije ukidanjem dekorativne plastike i profilisanog krovnog venca što je obeležilo izgled zgrade Narodnog pozorišta sve do 1986. godine, kada je usledila nova rekonstrukcija koja je obuhvatala radove na spoljašnjem izgledu.

Najznačajnija rekonstrukcija zgrade Narodnog pozorišta urađena je 1986. godine, kada je nakon duže polemike stručne javnosti odlučeno da se zgradi vrati prvobitni, izvorni spoljašnji izgled i povrati duh estetike neobaroka iz 1922. godine. Nakon tri godine, koliko su trajali radovi, 1989. godine zgrada Narodnog pozorišta dobija današnji arhitektonski izgled i volumen. Ovom rekonstrukcijom vraćena je autoritativnost ulaznom pročelju sa naglašenim bočnim kubičnim formama prvobitnoj formi zgrade pozorišta prema Trgu republike, a prema Ulici Braće Jugovića dodat je zastakljeni tehnički aneks po projektu arhitekata Slobodana Drinjakovića i Ljubomira Zdravkovića.

Nakon ove, svakako najzanimljivije rekonstrukcije 2018. godine urađena je restauracija fasada oba dela zgrade.

Pored prelepe spoljašnjosti, dodatna čarolija počinje kada se zakorači unutar Pozorišta. Gledališna dvorana, sa tavanicom oslikanom u baroknom stilu, triju loža ukrašenih belo-zlatnom ornamentikom i sedištima presvučenim u bordo-crvenom plišu, smešta gledaoce u čudesni svet pozorišnih junaka i junakinja. Rekonstrukcija 1986-1989. godine prema zamislima arhitekte Milana Pališaškog vraćen je u potpunosti verodostojan ambijent enterijera sa ciljem da se potvrde vizuelne i simboličke vrednosti starog teatra.

Odolevajući burnim istorijskim događajima, zgrada Narodnog pozorišta je opstala kao svedočanstvo očuvanja srpske kulture i tradicije, ali i kao stvarni svetionik srpske duhovnosti u budućnosti. Narodno pozorište u Beogradu je zbog svojih kulturno istorijskih, arhitektonskih, umetničkih i estetskih vrednosti utvrdjena za kulturno dobro od velikog značaja 1983. godine.

Projekat „#EU za tebe – za kulturno nasleđe i turizam“ će u toku svog trajanja sprovesti rekonstrukciju sistema grejanja, hlađenja i ventilacije kao i arhitektonsko-građevinske mere radi unapređenja energetskih performansi objekta koje neće narušiti estetiku eksterijera i enterijera. Cilj Projekta je da poboljša kvalitet uslova rada i boravka u samom objektu, ali i da savremenim tehnološkim rešenjem smanji emisiju štetnih gasova postojećeg sistema grejanja na mazut, koje je zgradu Pozorišta stavilo visoko na listu Inspekcije za zaštitu životne sredine kao velikog zagađivača.

FETISLAM

icon

Kladovo. U okviru konzervatorskih radova biće obnovljena Varoš kapija i pripadajući deo bedema tvrđave, kao i lagumi u samom bedemu.

FELIX ROMULIANA

icon

Gamzigrad u blizini Zaječara (ostaci rimske carske palate pod zaštitom UNESCO-a. Na ovom lokalitetu biće izgrađen centar za posetioce.

RAJAČKE PIMNICE

icon

Negotin. Komunalna infrastruktura biće u fokusu radova na ovom lokalitetu koji je predložen za upis na UNESCO listu.

NARODNO POZORIŠTE

icon

Beograd. Uvođenje modernog i ekološki efikasnog sistema za klimatizaciju doprineće ispunjavanju najviših standarda u zaštiti sredine.